O Ranžirnoj stanici Beograd:
Ranžirna stanica Beograd smeštena je u makiškom polju na desnoj obali Save. Prvi radovi na izgradnji ove stanice počeli su 1956. godine. Posle kraće pauze, radovi su nastavljeni 1966. godine, i već 1970. godine stanica počinje sa radom, iako je do tada završeno tek 31% od projektom zamišljenog posla. Projektovana je kao, tada najsavremenija, sa prerednom moći od šest hiljada kola dnevno sa 14 koloseka u prijemnom i 48 koloseka u ranžirno - otpremnom parku. Kada je puštena u rad, stanica još uvek nije imala prostorije za smeštaj manevarskog i tehničko - preglednog osoblja. Stanica je 1980. godine dobila svoj konačan izgled. Ukupna dužina koloseka u stanici iznosi 70.224 m. Na području stanice nalazi se čak 175 skretnica i veoma mnogo signala. Prvi informacioni sistem za praćenje teretnih kola u stanici Beograd - Ranžirna napravljen je 1980. godine. Godine 1978. u sklopu Ranžirne stanice Beograd izgrađen je hotel "Železničar"sa 74 dvokrevetne sobe i tri apartmana, kao i velikim restoranom. Taj hotel je nekada služio za smeštaj železničkih radnika, a sada služi za smeštaj učenika Železničke tehničke škole u Beogradu. Godine 1980. napravljeno je postrojenje za namirenje dizel lokomotiva gorivom. Januara 1977. godine sa radom počinje lokomotivski depo "15. april" takođe u sklopu Ranžirne stanice Beograd. Servis lokomotiva sa radom počinje 1979. godine kada je završena njegova gradnja. Zanimljivo je to da je depo "15. april", u saradnji sa železničkim radnicima iz servisa, uradio remont električne lokomotive 441-320 koja je upala u Limsko jezero - izvučena je iz jezera, dovučena u depo, a potom je osposobljena u tri puta kraćem roku i za troduplo manje novca nego što su tada radili remonteri). Danas, posle 43 godine "radnog staža" ove stanice, može se sa ponosom reći da je ova Ranžirna stanica Beograd i danas jedna od najvećih ranžirnih stanica Jugoistočne Evrope, i da je ova stanica i danas stanica sa najviše ranžiranja teretnih vozova u Srbiji. Uslovi rada u stanici su, zbog dotrajalosti sistema, manjka izvršnog osoblja i čestih krađa, veoma otežani, ali vredni i marljivi radnici se trude da svoje poslove obavljaju što bolje i savesnije uprkos pomenutim poteškoćama. Bitno je pomenuti i to da je nedavno, u sklopu Ranžirne stanice Beograd, otvoren novi, najsavremeniji, potpodni strug za obradu venaca bandaža na lokomotivama, motornim vozovima, teretnim i putničkim kolima. Pored ovog, nedavno je u kolskoj radionici, koja je takođe u sklopu stanice, instaliran novi savremeni strug.
Fotografije Ranžirne stanice Beograd:
Ranžirna stanica Beograd smeštena je u makiškom polju na desnoj obali Save. Prvi radovi na izgradnji ove stanice počeli su 1956. godine. Posle kraće pauze, radovi su nastavljeni 1966. godine, i već 1970. godine stanica počinje sa radom, iako je do tada završeno tek 31% od projektom zamišljenog posla. Projektovana je kao, tada najsavremenija, sa prerednom moći od šest hiljada kola dnevno sa 14 koloseka u prijemnom i 48 koloseka u ranžirno - otpremnom parku. Kada je puštena u rad, stanica još uvek nije imala prostorije za smeštaj manevarskog i tehničko - preglednog osoblja. Stanica je 1980. godine dobila svoj konačan izgled. Ukupna dužina koloseka u stanici iznosi 70.224 m. Na području stanice nalazi se čak 175 skretnica i veoma mnogo signala. Prvi informacioni sistem za praćenje teretnih kola u stanici Beograd - Ranžirna napravljen je 1980. godine. Godine 1978. u sklopu Ranžirne stanice Beograd izgrađen je hotel "Železničar"sa 74 dvokrevetne sobe i tri apartmana, kao i velikim restoranom. Taj hotel je nekada služio za smeštaj železničkih radnika, a sada služi za smeštaj učenika Železničke tehničke škole u Beogradu. Godine 1980. napravljeno je postrojenje za namirenje dizel lokomotiva gorivom. Januara 1977. godine sa radom počinje lokomotivski depo "15. april" takođe u sklopu Ranžirne stanice Beograd. Servis lokomotiva sa radom počinje 1979. godine kada je završena njegova gradnja. Zanimljivo je to da je depo "15. april", u saradnji sa železničkim radnicima iz servisa, uradio remont električne lokomotive 441-320 koja je upala u Limsko jezero - izvučena je iz jezera, dovučena u depo, a potom je osposobljena u tri puta kraćem roku i za troduplo manje novca nego što su tada radili remonteri). Danas, posle 43 godine "radnog staža" ove stanice, može se sa ponosom reći da je ova Ranžirna stanica Beograd i danas jedna od najvećih ranžirnih stanica Jugoistočne Evrope, i da je ova stanica i danas stanica sa najviše ranžiranja teretnih vozova u Srbiji. Uslovi rada u stanici su, zbog dotrajalosti sistema, manjka izvršnog osoblja i čestih krađa, veoma otežani, ali vredni i marljivi radnici se trude da svoje poslove obavljaju što bolje i savesnije uprkos pomenutim poteškoćama. Bitno je pomenuti i to da je nedavno, u sklopu Ranžirne stanice Beograd, otvoren novi, najsavremeniji, potpodni strug za obradu venaca bandaža na lokomotivama, motornim vozovima, teretnim i putničkim kolima. Pored ovog, nedavno je u kolskoj radionici, koja je takođe u sklopu stanice, instaliran novi savremeni strug.
Fotografije Ranžirne stanice Beograd: