-"Železnice Srbije" su u 2013. godini prevezle nešto više od 18 miliona putnika, što je za 8,6 odsto ili za 1,4 miliona putnika više nego u 2012. godini. U teretnom saobraćaju ove godine ostvaren je prevoz od 10,55 miliona tona robe, što je za 11,6 procenata ili za 1,1 miliona tona robe više nego u prethodnoj godini.
Ostvareni su ukupni transportni prihodi od oko 10 milijardi 637 miliona dinara, što je za milijardu i 214 miliona dinara više od transportnih prihoda ostvarenih u 2012. godini. Prihodi od prevoza putnika povećani su za oko 39 miliona dinara, dok je robni transport prihodovao milijardu i 175 miliona dinara više nego lane, rekao je generalni direktor "Železnica Srbije" Dragoljub Simonović na godišnjoj konferenciji za novinare održanoj 30. decembra.
Ostvareni su ukupni transportni prihodi od oko 10 milijardi 637 miliona dinara, što je za milijardu i 214 miliona dinara više od transportnih prihoda ostvarenih u 2012. godini. Prihodi od prevoza putnika povećani su za oko 39 miliona dinara, dok je robni transport prihodovao milijardu i 175 miliona dinara više nego lane, rekao je generalni direktor "Železnica Srbije" Dragoljub Simonović na godišnjoj konferenciji za novinare održanoj 30. decembra.
PREVOZ PUTNIKA
U putničkom saobraćaju ove godine ostvaren prihod od oko 2 milijarde 22 miliona dinara, što je povećanje oko 39 miliona dinara, ili 2 procenata.
Ove godine u putničkom saobraćaju saobraćalo je ukupno 150.276 vozova (prosečno dnevno 405), što je za 8,58 odsto, ili skoro 12 hiljada vozova više nego što ih je saobraćalo u 2012. godini.
Prema rečima generalnog direktora broj otkazanih vozova u putničkom saobraćaju tokom 2013. godine smanjen je za oko 65 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Ukupna zakašnjenja u polasku 150 hiljada putničkih vozova koji su saobraćali u ovoj godini smanjena su za oko 44 hiljade minuta (približno 30 dana), a zakašnjenja putničkih vozova na svakih 100 kilometara smanjeno je za oko 10 procenata.Broj prevezenih putnika u unutrašnjem saobraćaju povećan je za oko 40 odsto. Svuda gde su novih 12 dizel motornih garnitura uvedene u saobraćaj, broj prevezenih putnika porastao je između 25 i 50 procenata.
PREVOZ ROBE
- Transportni prihod od prevoza robe iznosio je ove godine 8 milijardi 615 miliona dinara ili 15,8 procenata više u odnosu na 2012. godinu. Ukupan prihod od prevoza robe u evrima iznosio je ove godine 75,3 miliona evra i bio veći za skoro 10 miliona evra nego u prošloj godini.Broj neotpremljenih teretnih vozova ove godine smanjen je skoro deset puta u odnosu na 2012. godinu, dok je prosečan dnevni broj stranih kola na našim prugama ove godine smanjen za petinu.Prosečno vreme zadržavanja stranih kola na našim prugama ove godine smanjeno je skoro za četvrtinu, a vreme putovanja teretnih vozova kroz Srbiju skraćeno je između 6 i 17 sati, zahvaljujući novoj organizaciji saobraćaja robnih kompozicija, istakao je Simonović.
Ove godine je saobraćalo ukupno 19.818 teretnih vozova, odnosno 1.280 teretnih vozova više nego lane.
Zahvaljujući ovakvim pokazateljima obima robnog saobraćaja u 2013. godini, troškovi RIV najamnine (prema inostranim železničkim upravama) smanjeni su za oko 2 miliona evra u odnosu na 2012. godinu.
ODRŽAVANJE VOZNIH SREDSTAVA
Simonović je naveo da je broj vučnih vozila u saobraćaju (električne i dizel lokomotive, električni i dizel motorni vozovi) povećan za 14 odsto u odnosu na prošlu godinu. U delatnosti Vuče vozova, po osnovu prekovremenog rada, dinarskih dnevnica, kilometara i potrošnje goriva za drumska vozila, ostvarena je ušteda od oko 26 miliona dinara.
EKONOMSKI POKAZATELJI
Prema rečima generalnog direktora ukupni prihodi srpskih železnica povećani su za 5,3 procenata (oko 600 miliona dinara), ukupni rashodi smanjeni su 18 odsto ( za oko 7 milijardi dinara). Ukupan gubitak smanjen je za 66 procenata (2012. godina-12,8 milijardi dinara, 2013. godina - 4,3 milijarde dinara).
Iznos sredstava na deviznom računu na današnji dan povećan je za 5,35 miliona evra, u odnosu na 31. decembar 2012 godine, a iznos sredstava na dinarskom računu na današnji dan povećan je za 5,5 miliona dinara, u odnosu na 31. decembar prethodne godine.
-Sprovedene mere štednje i racionalizacije troškova doprinele su smanjenju brojnih troškova koji nisu u direktnoj funkciji redovnog i bezbednog funkcionisanja saobraćaja, u odnosu na isti period prošle godine. Troškovi deviznih dnevnica smanjeni su za oko 270 hiljada evra, za službena putovanja u zemlji preko 112 miliona dinara, a za reprezentaciju za 22 miliona dinara, (270 procenata). Prvi put „Železnice Srbije“ obračunale su kamate na svoja potraživanja, što je donelo dodatni prihod od 124 miliona dinara.
Započeto je izmirivanje nasleđenog duga prema inostranim železničkim upravama od oko 10 miliona evra, a Obaveze prema privredi do 30. septembra ove godine smanjene su za preko četiri i po milijarde dinara, u odnosu na 31. decembar 2012. godine, rekao je Simonović.
BEZBEDNOST ŽELEZNIČKOG SAOBRAĆAJA-UREĐENJE PUTNIH PRELAZA
Broj udesa i nezgoda na putnim prelazima i van njih ove godine smanjen je za trećinu u odnosu na lane.
"Železnice Srbije“ u okviru sveobuhvatnog programa modernizacije železničke infrastrukture, rekonstruisale su u Lazarevcu tri putna prelaza, a na teritoriji Grada Beograda biće uređeno ukupno tridesetak putnih prelaza u narednom periodu.
Sa lokalnim samoupravama u glavnom gradu dogovoreno je uređenje putnih prelaza u Zemunu, Batajnici, Resniku, Rakovici i Sremčici, a pregovori i aktivnosti na tom planu u Beogradu, ali i širom Srbije biće nastavljeni, uporedo sa rekonstrukcijom i modernizacijom železničke infrastrukture. Radovi na ovim lokacijama očekuju se tokom naredne godine.
Tokom modernizacije železnice u Srbiji biće rekonstruisan veći broj putnih prelaza, pa će tako samo prilikom remonta pruge Mala Krsna – Velika Plana biti uređeno čak 19, a između Sopota Kosmajskog i Kovačevca 9 putnih prelaza.
PROJEKTI MODERNIZACIJE INFRASTRUKTURE I VOZNIH SREDSTAVA
Kako je istakao generalni direktor „Železnice Srbije“ maksimalno su ubrzale realizaciju svih međunarodnih kredita, zbog čijeg kašnjenja su prethodnih godina plaćani kazneni penali od više miliona evra.
„Železnice Srbije“ vode paralelne aktivnosti na nabavci novih vozova i modernizaciji infrastrukture, što će doprineti da u narednih par godina u Srbiji bude 60 novih vozova i 500 kilometara modernizovanih pruga.U projektima modernizacije srpske železnice imaju punu podršku Vlade Srbije.
-Ove godine uključeno je u saobraćaj 12 novih dizel motornih vozova iz Rusije, nabavljenih iz kredita međunarodne železničke banke „Eurofime“.Sa švajcarskim „Štadlerom“ potpisan je ugovor vredan 99 miliona evra, koji se finansira iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj, za nabavku 21 novog elektromotornog voza . Prvi stiže u Srbiju za godinu dana, a preostalih 20 u naredne dve godine. Reč je o kreditu čija je realizacija kasnila pune tri godine zbog čega su srpske železnice platile kaznene penale i pretrpele materijalne štete od više miliona evra. Raspisan je tender za 15 višesistemskih električnih lokomotiva, vrednih oko 65 miliona evra, koji se finansira iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj. Uspešno su vođeni i pregovori za nabavku 26-27 novih dizel motornih vozova ruske proizvodnje, iz ruskog kredita, u vrednosti od 100 miliona dolara, naveo je Simonović.
Govoreći o sredstvima za modernizaciju infrastrukture, generalni direktor je podsetio da je potpisan ugovor o kreditu od 800 miliona dolara između Ruskih i srpskih železnica za realizaciju pet projekata i to: izgradnja i elektrifikacija drugog koloseka na pruzi Pančevački most – Pančevo glavna, rekonstrukcija šest deonica na Koridoru 10 u dužini od 112 kilometara, modernizacija pruge Stara Pazova – Novi Sad, rekonstrukcija 200 kilometara pruge Beograd – Bar, nabavka dizel motornih vozova u vrednosti od 100 miliona dolara.
„Železnice Srbije“ i „RŽD Internešenal“ potpisali su Aneks broj 1 ugovora o ruskom kreditu, koji se odnosi na modernizaciju pruge Pančevački most – Pančevo Glavna. Vrednost ugovora je oko 69 miliona evra (iz ruskog kredita 60 miliona evra a učešće Srbije od 15 odsto, odnosno 9 miliona evra).Početkom oktobra dobijena je građevinska dozvola za izvođenje radova na rekonstrukciji i modernizaciji pančevačke pruge i obezbeđeno učešće države Srbije u ovom poslu od 15 odsto. Početak radova očekuje se već u martu.
Početkom naredne godine očekuje se potpisivanje Aneksa 2 ugovora o ruskom kreditu, koji se odnosi na rekonstrukciju i modernizaciju šest deonica na Koridoru 10, u dužini od 112 kilometara.Time će biti stvoreni uslovi da u 2014. godini započnu radovi na remontu tri deonice na Koridoru 10 u dužini od 66 kilometara, i to: Ruma-Golubinci, Sopot Kosmajski – Kovačevac i Mala Krsna – Velika Plana. Tokom 2015. i 2016. godine planiran je remont preostale tri deonice na Koridoru 10 :Vinarci-Đorđevo, Vranjska Banja-Ristovac i Bujanovac-Bukarevac. Iz kredita EBRD obezbeđeno je 80 odsto građevinskog materijala za remont ovih šest deonica na Koridoru 10 iz ruskog kredita, a sve potrebne količine šina biće dopremljene u Srbiju do 10. januara 2014. godine.
U toku je tenderska procedura za izgradnju železničke stanice Beograd Centar u Prokopu, vrednost radova je oko 26 miliona evra, a finansiranje iz kredita kuvajtskog Fonda za arapski ekonomski razvoj. Pripremljena je sva konkursna dokumentacija za raspisivanje međunarodnog tendera.
Potpisan je ugovor sa Simensom za modernizaciju elektrotehničkih postrojenja na pruzi Gilje-Ćuprija-Paraćin, na Koridoru 10, u vrednosti od oko 11,85 miliona evra, iz kredita Evropske investicione banke.Nastavljaju se radovo na izgradnji i modernizaciji deonice Gilje-Paraćin
-Nakon više godina konačno je ove godine u Makišu pušten u rad novi, najmoderniji vertikalni strug za obradu točkova, vredan 650 hiljada evra, iz kredita EBRD, dobijenog 2006. godine. Iz kredita EBRD, odobrenog 2012. godine finansiraće se modernizacija pruge Beograd-Rakovica-Resnik i remont 131 kilometara pruge na Koridoru 10, u vrednosti od 95 miliona evra, rekao je Simonović i dodao da u proteklih osamnaest meseci nije započela izrada projektne dokumentacije, niti su bila planirana finansijska sredstva za to., a da je ove godine poslovodstvo srpskih železnica obezbedilo iz sopstvenih izvora 55 miliona dinara (47 miliona dinara za prugu Beograd-Resnik i 8 miliona dinara za Mala Krsna-Jajinci) i započelo izradu projektne dokumentacije. Za izradu projektne dokumentacije nedostaje još 80 miliona dinara, a očekuje se da ih obezbedi Ministarstvo saobraćaja, ili će u suprotnom taj iznos biti planiran iz sopstvenih sredstava u 2014. godini. Potpisan je okvirni sporazum sa kineskom kompanijom Huawei za modernizaciju telekomunikacija na srpskim prugama, a vrednost ugovora u naredne 4 godine je 78 miliona evra.
Ostali projekti čija je realizacija započela ili uskoro predstoji su: izgradnja Žeželjevog mosta, preko Dunava u Novom Sadu, projekat „Beograd na vodi“ modernizacija i elektrifikacija pruge Niš-Dimitrovgrad, kao i modernizacija pruge Beograd-Subotica (870 miliona evra) u saradnji sa Mađarskim železnicama iz kineskog kredita i izgradnja železičkog mosta Vinča-Pančevo (250 miliona evra).
RESTRUKTURIRANJE
Kada je reč o restrukturiranju Simonović je istakao da su intenzivirane aktivnosti, imenovane su komisije koje rade na izradi nacrta plana podele društva, pripremi osnivačkih akata i statuta novih društava, deobnom bilansu železnice, ugovorima o kontroli i upravljanju društava i svim ostalim pitanjima iz domena restrukturiranja.
Na osnovu analiza i predloga Glavne komisije, Odbor direktora je doneo odluku da se
„Železnice Srbije“ podele na jedno kontrolno privredno društvo (postojeće Železnice Srbije nastavljaju da postoje) i dva novoosnovana kontrolisana privredna društva – infrastruktura i prevoz (uz internu podelu troškova prevoza putnika i prevoza robe, radi budućeg razdvajanja u posebna kontrolisana društva).
„Železnice Srbije“ trebalo je da od 1. januara 2014. godine funkcionišu na novim principima i organizacionim osnovama.
S obzirom da je predlogom Zakona o budžetu za 2014. godinu subvencija za železnicu od 13,23 milijarde dinara namenjena budućem kontrolnom društvu (a ne i društvima za infrastrukturu i prevoz), praktično je onemogućen početak poslovanja grupe društava „Železnice Srbije“ od 1. januara 2014. godine.
Međutim, radi prevazilaženja nesaglasnosti u predlogu budžeta, 18. novembra je formirana radna grupa od 13 članova, kojom rukovodi pomoćnik ministra za saobraćaj Dejan Lasica i čine je predstavnici resornih ministarstava i železnice, koja treba da pronađe odgovarajuća rešenja.
Cilj ovih aktivnosti je da nova organizacija srpskih železnica zaživi sredinom 2014. godine.
Govoreći o broju zaposlenih na dan 30. decembar 2013, Simonović je naveo da je broj radnika smanjen za 235 u odnosu na 31. decembar 2012. godine. Broj časova prekovremenog rada za devet meseci ove godine bio je za 34,4 odsto manji nego u istom periodu lane, a isplaćene naknade zarada u istom periodu ove u odnosu na prošlu godinu smanjene su za 30 procenata.
U putničkom saobraćaju ove godine ostvaren prihod od oko 2 milijarde 22 miliona dinara, što je povećanje oko 39 miliona dinara, ili 2 procenata.
Ove godine u putničkom saobraćaju saobraćalo je ukupno 150.276 vozova (prosečno dnevno 405), što je za 8,58 odsto, ili skoro 12 hiljada vozova više nego što ih je saobraćalo u 2012. godini.
Prema rečima generalnog direktora broj otkazanih vozova u putničkom saobraćaju tokom 2013. godine smanjen je za oko 65 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Ukupna zakašnjenja u polasku 150 hiljada putničkih vozova koji su saobraćali u ovoj godini smanjena su za oko 44 hiljade minuta (približno 30 dana), a zakašnjenja putničkih vozova na svakih 100 kilometara smanjeno je za oko 10 procenata.Broj prevezenih putnika u unutrašnjem saobraćaju povećan je za oko 40 odsto. Svuda gde su novih 12 dizel motornih garnitura uvedene u saobraćaj, broj prevezenih putnika porastao je između 25 i 50 procenata.
PREVOZ ROBE
- Transportni prihod od prevoza robe iznosio je ove godine 8 milijardi 615 miliona dinara ili 15,8 procenata više u odnosu na 2012. godinu. Ukupan prihod od prevoza robe u evrima iznosio je ove godine 75,3 miliona evra i bio veći za skoro 10 miliona evra nego u prošloj godini.Broj neotpremljenih teretnih vozova ove godine smanjen je skoro deset puta u odnosu na 2012. godinu, dok je prosečan dnevni broj stranih kola na našim prugama ove godine smanjen za petinu.Prosečno vreme zadržavanja stranih kola na našim prugama ove godine smanjeno je skoro za četvrtinu, a vreme putovanja teretnih vozova kroz Srbiju skraćeno je između 6 i 17 sati, zahvaljujući novoj organizaciji saobraćaja robnih kompozicija, istakao je Simonović.
Ove godine je saobraćalo ukupno 19.818 teretnih vozova, odnosno 1.280 teretnih vozova više nego lane.
Zahvaljujući ovakvim pokazateljima obima robnog saobraćaja u 2013. godini, troškovi RIV najamnine (prema inostranim železničkim upravama) smanjeni su za oko 2 miliona evra u odnosu na 2012. godinu.
ODRŽAVANJE VOZNIH SREDSTAVA
Simonović je naveo da je broj vučnih vozila u saobraćaju (električne i dizel lokomotive, električni i dizel motorni vozovi) povećan za 14 odsto u odnosu na prošlu godinu. U delatnosti Vuče vozova, po osnovu prekovremenog rada, dinarskih dnevnica, kilometara i potrošnje goriva za drumska vozila, ostvarena je ušteda od oko 26 miliona dinara.
EKONOMSKI POKAZATELJI
Prema rečima generalnog direktora ukupni prihodi srpskih železnica povećani su za 5,3 procenata (oko 600 miliona dinara), ukupni rashodi smanjeni su 18 odsto ( za oko 7 milijardi dinara). Ukupan gubitak smanjen je za 66 procenata (2012. godina-12,8 milijardi dinara, 2013. godina - 4,3 milijarde dinara).
Iznos sredstava na deviznom računu na današnji dan povećan je za 5,35 miliona evra, u odnosu na 31. decembar 2012 godine, a iznos sredstava na dinarskom računu na današnji dan povećan je za 5,5 miliona dinara, u odnosu na 31. decembar prethodne godine.
-Sprovedene mere štednje i racionalizacije troškova doprinele su smanjenju brojnih troškova koji nisu u direktnoj funkciji redovnog i bezbednog funkcionisanja saobraćaja, u odnosu na isti period prošle godine. Troškovi deviznih dnevnica smanjeni su za oko 270 hiljada evra, za službena putovanja u zemlji preko 112 miliona dinara, a za reprezentaciju za 22 miliona dinara, (270 procenata). Prvi put „Železnice Srbije“ obračunale su kamate na svoja potraživanja, što je donelo dodatni prihod od 124 miliona dinara.
Započeto je izmirivanje nasleđenog duga prema inostranim železničkim upravama od oko 10 miliona evra, a Obaveze prema privredi do 30. septembra ove godine smanjene su za preko četiri i po milijarde dinara, u odnosu na 31. decembar 2012. godine, rekao je Simonović.
BEZBEDNOST ŽELEZNIČKOG SAOBRAĆAJA-UREĐENJE PUTNIH PRELAZA
Broj udesa i nezgoda na putnim prelazima i van njih ove godine smanjen je za trećinu u odnosu na lane.
"Železnice Srbije“ u okviru sveobuhvatnog programa modernizacije železničke infrastrukture, rekonstruisale su u Lazarevcu tri putna prelaza, a na teritoriji Grada Beograda biće uređeno ukupno tridesetak putnih prelaza u narednom periodu.
Sa lokalnim samoupravama u glavnom gradu dogovoreno je uređenje putnih prelaza u Zemunu, Batajnici, Resniku, Rakovici i Sremčici, a pregovori i aktivnosti na tom planu u Beogradu, ali i širom Srbije biće nastavljeni, uporedo sa rekonstrukcijom i modernizacijom železničke infrastrukture. Radovi na ovim lokacijama očekuju se tokom naredne godine.
Tokom modernizacije železnice u Srbiji biće rekonstruisan veći broj putnih prelaza, pa će tako samo prilikom remonta pruge Mala Krsna – Velika Plana biti uređeno čak 19, a između Sopota Kosmajskog i Kovačevca 9 putnih prelaza.
PROJEKTI MODERNIZACIJE INFRASTRUKTURE I VOZNIH SREDSTAVA
Kako je istakao generalni direktor „Železnice Srbije“ maksimalno su ubrzale realizaciju svih međunarodnih kredita, zbog čijeg kašnjenja su prethodnih godina plaćani kazneni penali od više miliona evra.
„Železnice Srbije“ vode paralelne aktivnosti na nabavci novih vozova i modernizaciji infrastrukture, što će doprineti da u narednih par godina u Srbiji bude 60 novih vozova i 500 kilometara modernizovanih pruga.U projektima modernizacije srpske železnice imaju punu podršku Vlade Srbije.
-Ove godine uključeno je u saobraćaj 12 novih dizel motornih vozova iz Rusije, nabavljenih iz kredita međunarodne železničke banke „Eurofime“.Sa švajcarskim „Štadlerom“ potpisan je ugovor vredan 99 miliona evra, koji se finansira iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj, za nabavku 21 novog elektromotornog voza . Prvi stiže u Srbiju za godinu dana, a preostalih 20 u naredne dve godine. Reč je o kreditu čija je realizacija kasnila pune tri godine zbog čega su srpske železnice platile kaznene penale i pretrpele materijalne štete od više miliona evra. Raspisan je tender za 15 višesistemskih električnih lokomotiva, vrednih oko 65 miliona evra, koji se finansira iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj. Uspešno su vođeni i pregovori za nabavku 26-27 novih dizel motornih vozova ruske proizvodnje, iz ruskog kredita, u vrednosti od 100 miliona dolara, naveo je Simonović.
Govoreći o sredstvima za modernizaciju infrastrukture, generalni direktor je podsetio da je potpisan ugovor o kreditu od 800 miliona dolara između Ruskih i srpskih železnica za realizaciju pet projekata i to: izgradnja i elektrifikacija drugog koloseka na pruzi Pančevački most – Pančevo glavna, rekonstrukcija šest deonica na Koridoru 10 u dužini od 112 kilometara, modernizacija pruge Stara Pazova – Novi Sad, rekonstrukcija 200 kilometara pruge Beograd – Bar, nabavka dizel motornih vozova u vrednosti od 100 miliona dolara.
„Železnice Srbije“ i „RŽD Internešenal“ potpisali su Aneks broj 1 ugovora o ruskom kreditu, koji se odnosi na modernizaciju pruge Pančevački most – Pančevo Glavna. Vrednost ugovora je oko 69 miliona evra (iz ruskog kredita 60 miliona evra a učešće Srbije od 15 odsto, odnosno 9 miliona evra).Početkom oktobra dobijena je građevinska dozvola za izvođenje radova na rekonstrukciji i modernizaciji pančevačke pruge i obezbeđeno učešće države Srbije u ovom poslu od 15 odsto. Početak radova očekuje se već u martu.
Početkom naredne godine očekuje se potpisivanje Aneksa 2 ugovora o ruskom kreditu, koji se odnosi na rekonstrukciju i modernizaciju šest deonica na Koridoru 10, u dužini od 112 kilometara.Time će biti stvoreni uslovi da u 2014. godini započnu radovi na remontu tri deonice na Koridoru 10 u dužini od 66 kilometara, i to: Ruma-Golubinci, Sopot Kosmajski – Kovačevac i Mala Krsna – Velika Plana. Tokom 2015. i 2016. godine planiran je remont preostale tri deonice na Koridoru 10 :Vinarci-Đorđevo, Vranjska Banja-Ristovac i Bujanovac-Bukarevac. Iz kredita EBRD obezbeđeno je 80 odsto građevinskog materijala za remont ovih šest deonica na Koridoru 10 iz ruskog kredita, a sve potrebne količine šina biće dopremljene u Srbiju do 10. januara 2014. godine.
U toku je tenderska procedura za izgradnju železničke stanice Beograd Centar u Prokopu, vrednost radova je oko 26 miliona evra, a finansiranje iz kredita kuvajtskog Fonda za arapski ekonomski razvoj. Pripremljena je sva konkursna dokumentacija za raspisivanje međunarodnog tendera.
Potpisan je ugovor sa Simensom za modernizaciju elektrotehničkih postrojenja na pruzi Gilje-Ćuprija-Paraćin, na Koridoru 10, u vrednosti od oko 11,85 miliona evra, iz kredita Evropske investicione banke.Nastavljaju se radovo na izgradnji i modernizaciji deonice Gilje-Paraćin
-Nakon više godina konačno je ove godine u Makišu pušten u rad novi, najmoderniji vertikalni strug za obradu točkova, vredan 650 hiljada evra, iz kredita EBRD, dobijenog 2006. godine. Iz kredita EBRD, odobrenog 2012. godine finansiraće se modernizacija pruge Beograd-Rakovica-Resnik i remont 131 kilometara pruge na Koridoru 10, u vrednosti od 95 miliona evra, rekao je Simonović i dodao da u proteklih osamnaest meseci nije započela izrada projektne dokumentacije, niti su bila planirana finansijska sredstva za to., a da je ove godine poslovodstvo srpskih železnica obezbedilo iz sopstvenih izvora 55 miliona dinara (47 miliona dinara za prugu Beograd-Resnik i 8 miliona dinara za Mala Krsna-Jajinci) i započelo izradu projektne dokumentacije. Za izradu projektne dokumentacije nedostaje još 80 miliona dinara, a očekuje se da ih obezbedi Ministarstvo saobraćaja, ili će u suprotnom taj iznos biti planiran iz sopstvenih sredstava u 2014. godini. Potpisan je okvirni sporazum sa kineskom kompanijom Huawei za modernizaciju telekomunikacija na srpskim prugama, a vrednost ugovora u naredne 4 godine je 78 miliona evra.
Ostali projekti čija je realizacija započela ili uskoro predstoji su: izgradnja Žeželjevog mosta, preko Dunava u Novom Sadu, projekat „Beograd na vodi“ modernizacija i elektrifikacija pruge Niš-Dimitrovgrad, kao i modernizacija pruge Beograd-Subotica (870 miliona evra) u saradnji sa Mađarskim železnicama iz kineskog kredita i izgradnja železičkog mosta Vinča-Pančevo (250 miliona evra).
RESTRUKTURIRANJE
Kada je reč o restrukturiranju Simonović je istakao da su intenzivirane aktivnosti, imenovane su komisije koje rade na izradi nacrta plana podele društva, pripremi osnivačkih akata i statuta novih društava, deobnom bilansu železnice, ugovorima o kontroli i upravljanju društava i svim ostalim pitanjima iz domena restrukturiranja.
Na osnovu analiza i predloga Glavne komisije, Odbor direktora je doneo odluku da se
„Železnice Srbije“ podele na jedno kontrolno privredno društvo (postojeće Železnice Srbije nastavljaju da postoje) i dva novoosnovana kontrolisana privredna društva – infrastruktura i prevoz (uz internu podelu troškova prevoza putnika i prevoza robe, radi budućeg razdvajanja u posebna kontrolisana društva).
„Železnice Srbije“ trebalo je da od 1. januara 2014. godine funkcionišu na novim principima i organizacionim osnovama.
S obzirom da je predlogom Zakona o budžetu za 2014. godinu subvencija za železnicu od 13,23 milijarde dinara namenjena budućem kontrolnom društvu (a ne i društvima za infrastrukturu i prevoz), praktično je onemogućen početak poslovanja grupe društava „Železnice Srbije“ od 1. januara 2014. godine.
Međutim, radi prevazilaženja nesaglasnosti u predlogu budžeta, 18. novembra je formirana radna grupa od 13 članova, kojom rukovodi pomoćnik ministra za saobraćaj Dejan Lasica i čine je predstavnici resornih ministarstava i železnice, koja treba da pronađe odgovarajuća rešenja.
Cilj ovih aktivnosti je da nova organizacija srpskih železnica zaživi sredinom 2014. godine.
Govoreći o broju zaposlenih na dan 30. decembar 2013, Simonović je naveo da je broj radnika smanjen za 235 u odnosu na 31. decembar 2012. godine. Broj časova prekovremenog rada za devet meseci ove godine bio je za 34,4 odsto manji nego u istom periodu lane, a isplaćene naknade zarada u istom periodu ove u odnosu na prošlu godinu smanjene su za 30 procenata.