Skupština Srbije počeće u ponedeljak 22. aprila novu sednicu redovnog prolećnog zasedanja, a kako se očekuje jedna od tačaka dnevnog reda biće Zakon o železnici koji je Vlada Srbije usvojila 28. marta ove godine.
Njegova rešenja, kako je obrazloženo, usklađena su sa evropskom regulativom i treba da omoguće nastavak transformacije "Železnica Srbije" iz javnog preduzeća u akcionarsko društvo
"Železnice Srbije" su 2011. godine započele proces transformacije u akcionarsko društvo.
Prema nedavnoj izjavi generalnog direktora Dragoljuba Simonovića, "Železnice Srbije" su protiv toga da bilo koji deo zemlje kontroliše lokalne, regionalne i međunarodne pruge, jer su one vlasništvo države kao celine.
A samo vlasništvo nad železničkom infrastrukturom bilo je tačka sporenja zbog koje Vlada u prošlom mandatu nije uspela da izglasa zakon o železnici. Skupština Srbije dva puta nije uspela da obezbedi većinu za izglasavanje, najpre u septembru, a potom ni u decembru 2011. godine, jer je podršku tom aktu uskratio Savez vojvođanskih Mađara. Najpre SVM nije kao tadašnja stranka vlasti dala kvorum za izjašnjavanje, a kada je propao pokušaj da se privole nezavisni poslanici, zakon nije izglasan. Za usvajanje tog zakona u načelu glasalo je svega 11 poslanika, tako da se parlament nije izjašnjavao o amandmanima i o zakonu u celini, već je vraćen Vladi Srbije.
Savez Vojvođanskih Mađara tada je tražio dve izmene. Prvo da se Vojvodini omogući da formira jedno preduzeće, privredno društvo koje bi upravljalo jednim delom železničke mreže. Iz ovog amandmana proizilazilo je i drugo rešenje da deo železničke mreže bude u svojini AP Vojvodine.
Prema viđenju ministra saobraćaja Milutin Mrkonjić suština cele priče bila je "da se Vojvodina izdvoji iz Srbije".
- Na takav način cepanje Srbije je nedozvoljivo, apsolutno sam bio protiv toga i zbog toga taj zakon nije prošao, jer su kadrovi iz Vojvodine bili za to da se Vojvodina odvoji od Srbije i da ‘Železnica Vojvodine’ bude zasebna. Kao čovek koji je dugo godina radio na železnici smatram to najvećom glupošću koju sam doživeo u svom životu- rekao je Mrkonjić.
Njegova rešenja, kako je obrazloženo, usklađena su sa evropskom regulativom i treba da omoguće nastavak transformacije "Železnica Srbije" iz javnog preduzeća u akcionarsko društvo
"Železnice Srbije" su 2011. godine započele proces transformacije u akcionarsko društvo.
Prema nedavnoj izjavi generalnog direktora Dragoljuba Simonovića, "Železnice Srbije" su protiv toga da bilo koji deo zemlje kontroliše lokalne, regionalne i međunarodne pruge, jer su one vlasništvo države kao celine.
A samo vlasništvo nad železničkom infrastrukturom bilo je tačka sporenja zbog koje Vlada u prošlom mandatu nije uspela da izglasa zakon o železnici. Skupština Srbije dva puta nije uspela da obezbedi većinu za izglasavanje, najpre u septembru, a potom ni u decembru 2011. godine, jer je podršku tom aktu uskratio Savez vojvođanskih Mađara. Najpre SVM nije kao tadašnja stranka vlasti dala kvorum za izjašnjavanje, a kada je propao pokušaj da se privole nezavisni poslanici, zakon nije izglasan. Za usvajanje tog zakona u načelu glasalo je svega 11 poslanika, tako da se parlament nije izjašnjavao o amandmanima i o zakonu u celini, već je vraćen Vladi Srbije.
Savez Vojvođanskih Mađara tada je tražio dve izmene. Prvo da se Vojvodini omogući da formira jedno preduzeće, privredno društvo koje bi upravljalo jednim delom železničke mreže. Iz ovog amandmana proizilazilo je i drugo rešenje da deo železničke mreže bude u svojini AP Vojvodine.
Prema viđenju ministra saobraćaja Milutin Mrkonjić suština cele priče bila je "da se Vojvodina izdvoji iz Srbije".
- Na takav način cepanje Srbije je nedozvoljivo, apsolutno sam bio protiv toga i zbog toga taj zakon nije prošao, jer su kadrovi iz Vojvodine bili za to da se Vojvodina odvoji od Srbije i da ‘Železnica Vojvodine’ bude zasebna. Kao čovek koji je dugo godina radio na železnici smatram to najvećom glupošću koju sam doživeo u svom životu- rekao je Mrkonjić.