- Modernizacija međunarodne pruge Beograd - Novi Sad – Subotica - Budimpešta prioritetan je projekat "Železnica Srbije" i od izuzetnog značaja za funkcionisanje putničkog i teretnog železničkog saobraćaja kroz našu zemlju, a samim tim i za stanovništvo i privredu u Srbiji. "Železnice Srbije" već pripremaju svu neophodnu dokumentaciju i spremne su da brzo i efikasno daju svoj maksimalan doprinos realizaciji projekta modernizacije železnice između Srbije i Mađarske, koji bi se finansirao iz kineskog kredita - izjavio je generalni direktor „"Železnica Srbije" Dragoljub Simonović, povodom najava premijera Ivice Dačića, da je juče u Bukureštu sa premijerima Mađarske i Kine postignut dogovor o zajedničkom projektu modernizacije železnice između Budimpešte i Beograda.
Dogovor premijera triju država je u skladu sa Memorandumom o razumevanju, koji su maja ove godine potpisale "Železnice Srbije" i Mađarske državne železnice, a koji se odnosi na modernizaciju međunarodne železničke magistrale između Beograda i Budimpešte.
Prema prvim procenama, vrednost izgradnje i modernizacije pruge Beograd – Budimpešta je oko milijardu i po evra, od čega će deo pruge na našoj teritoriji, između Beograda i Subotice, koštati oko 870 miliona evra.
To znači da će se kroz Srbiju remontovati i modernizovati oko 200 kilometara pruge, za prosečnu brzinu od 160 kilometara na sat, dok će na delu pruge između Novog Sada i Subotice brzina vozova moći da bude i do 200 km/sat.
Idejni projekat je već urađen, a Saobraćajni institut CIP radi pojedinačnu projektnu dokumentaciju za modernizaciju ove pruge po fazama.
Modernizacija pruge Stara Pazova – Novi Sad, na železničkoj međunarodnoj magistrali Beograd – Novi Sad – Subotica, jedan je od pet projekata koji će se finansirati iz ruskog državnog kredita za modernizaciju srpskih železnica u ukupnom iznosu od 800 miliona dolara.
Projektom modernizacije pruge Stara Pazova – Novi Sad, u ukupnoj dužini od 43 kilometra, predviđena je i izgradnja celog drugog koloseka (umesto sadašnje jednokolosečne pruge) na ovoj deonici.
U toku je priprema projektnog zadatka. Projekat bi trebalo da bude završen do marta 2014,a radovi na modernizaciji mogli bi započeti već sredinom naredne godine.
Za završetak posla potrebno je oko tri godine, pa se završetak radova može očekivati polovinom 2017. godine. Procenjena vrednost radova je oko 300-350 miliona evra.
Planirano je da se radovi realizuju u tri etape i to: 1. Stara Pazova – Beška, 2. Beška – Inđija pustara i 3. Inđija pustara – Novi Sad.
Novoizgrađena pruga biće osposobljena za brzine od 160 km/sat. Nakon modernizacije čitave trase, brzina vozova između Beograda i Novog Sada će umesto sadašnjih prosečnih 70 km/sat biti podignuta na 120 km/sat.
Poslovodstvo srpskih železnica, na čelu sa generalnim direktorom Dragoljubom Simonovićem, sredinom septembra je uspelo i da reši problem sa lokalnom samoupravom u Sremskim Karlovcima, koji je dugo kočio realizaciju čitavog projekta.
Naime, tehnički deo idejnog projekta završio je Saobraćajni institut CIP još 2010. godine. Iz donacije IPA fonda za izradu projekte dokumentacije pokrenuta je izrada Studije izvodljivosti i Procena uticaja na životnu sredinu. Izradu ovih projekata pokrenula je Kancelarija za evropske integracije, a vrednost donacije je oko tri miliona evra. Ove studije nisu bile završene jer se čekala samo saglasnost lokalne samouprave u Sremskim Karlovcima, koja je imala gotovo neverovatan zahtev za ukopavanjem pruge Beograda-Novi Sad (gradnje kanala),što je gotovo zaustavilo projekat. Nakon angažovanja generalnog direktora "Železnica Srbije" i njegovih saradnika, Skupština opštine Sremski Karlovci je na sednici održanoj sredinom septembra jednoglasno usvojila predložena rešenja srpskih železnica. Time su razrešene nedoumice i poteškoće u vezi sa nastavkom aktivnosti na modernizaciji ove deonice.
Sve dosadašnje procene potvrđuju punu isplativost izgradnje i modernizacije pruge.
Pruga Stara Pazova – Novi Sad – Subotica građena je 1882-1884. godine, a poslednji remont urađen je 1980. godine, dakle pre punih 33 godina. Samo je 2005. godine iz kredita Evropske investicione banke remontovano 14 kilometara pruge Čortanovci – Petrovaradin. Pruga je jednokolosečna, elektrificirana, ukupne dužine oko 149 kilometara.
Danas je prosečna brzina na pruzi Beograd – Novi Sad – Subotica 71 kilometar na sat, ali je zbog stanja infrastrukture na čak sedam mesta uvedena lagana vožnja između 20 i 50 kilometara na sat, i to: a) kod stanice Beška - 20 km/h, b) deo pruge Petrovaradin – Novi Sad - 30 km/h, v) deo pruge Novi Sad – Sajlovo - 40 km/h, g) deo pruge Sajlovo – Kisač (na dve deonice) - 50 km/h, d) deo pruge Kisač – Zmajevo – 30 km/h, đ) deo pruge Zmajevo – Vrbas – 30 km/h.
Na pruzi Beograd – Stara Pazova, imamo deonicu Novi Beograd – Batajnica, gde je za potrebe BG voza izvršena srednja opravka i pruga osposobljena za brzinu od 100 km/sat na otvorenoj pruzi i 50 km/sat u stanicama Novi Beograd, Zemun i Batajnica, i deonicu Batajnica – Stara Pazova, na kojoj su levi i desni kolosek remontovani 2008. i osposobljeni za brzine 100 do 120 km/sat.
Zbog ovakvog stanja železničke infrastrukture, danas vozovi u putničkom saobraćaju putuju između Beograda i Novog Sada između 90 i 100 minuta, a između Beograda i Subotice između 220 i 248 minuta.
Prugom Beograd – Novi Sad – Subotica mesečno saobraća 1.550 vozova u putničkom saobraćaju, kojima je prošle godine je na ovoj deonici prevezeno oko 1,3 miliona putnika, uz prihod od oko 160 miliona dinara.
Modernizacijom ove pruge, vreme putovanja vozova između Beograda i Novog Sada bilo bi skraćeno na svega 40 minuta.
Iz Beograda do Novog Sada dnevno ima 20 polazaka vozova i 91 polazak autobusa. Cena povratne karte u putničkom vozu je 410 dinara, a povratne autobuske karte 1.200 dinara.
Remontom i modernizacijom pruge, kao i nabavkom novih elektromotornih vozova iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (ugovor je potpisan marta ove godine i švajcarska kompanija "Štadler" će od septembra naredne do septembra 2015. godine isporučiti Srbiji 21 novi elektromotorni voz, ukupne vrednosti 99 miliona evra), biće stvorene mogućnosti za veći broj polazaka između Beograda i Novog Sada, što bi uz skraćeno vreme putovanja na ovoj relaciji na četrdesetak minuta, donelo znatno povećanje broja putnika i prihoda i potpunu prevlast železničkog transporta u odnosu na putnički drumski saobraćaj na ovoj relaciji.
Ne treba zanemariti ni značaj ove pruge u teretnom železničkom saobraćaju. Naime, na godišnjen nivou prugom Beograd – Subotica preveze se oko 40 miliona tona robe i ostvari skoro milijardu netotonskih kilometara, uz ukupan prihod od preko dve milijarde dinara. Vreme putovanja teretnih vozova danas je od Subotice do Beograda 7 sati i 10 minuta (Subotica-Novi Sad 4 sata i 10 minuta, Novi Sad – Stara Pazova 1 sat i 50 minuta,Stara Pazova – Beograd 1 sat 10 minuta), a prosečno dnevno saobraća 70 teretnih vozova.
Inače, modernizacija pruge Stara Pazova – Subotica prvi je projekat na listi prioriteta kada je reč o železničkom saobraćaju u Master planu za saobraćajnu infrastrukturu u Srbiji 2010-2027. godine, koji je usvojio Nacionalni savet za infrastrukturu.
Dogovor premijera triju država je u skladu sa Memorandumom o razumevanju, koji su maja ove godine potpisale "Železnice Srbije" i Mađarske državne železnice, a koji se odnosi na modernizaciju međunarodne železničke magistrale između Beograda i Budimpešte.
Prema prvim procenama, vrednost izgradnje i modernizacije pruge Beograd – Budimpešta je oko milijardu i po evra, od čega će deo pruge na našoj teritoriji, između Beograda i Subotice, koštati oko 870 miliona evra.
To znači da će se kroz Srbiju remontovati i modernizovati oko 200 kilometara pruge, za prosečnu brzinu od 160 kilometara na sat, dok će na delu pruge između Novog Sada i Subotice brzina vozova moći da bude i do 200 km/sat.
Idejni projekat je već urađen, a Saobraćajni institut CIP radi pojedinačnu projektnu dokumentaciju za modernizaciju ove pruge po fazama.
Modernizacija pruge Stara Pazova – Novi Sad, na železničkoj međunarodnoj magistrali Beograd – Novi Sad – Subotica, jedan je od pet projekata koji će se finansirati iz ruskog državnog kredita za modernizaciju srpskih železnica u ukupnom iznosu od 800 miliona dolara.
Projektom modernizacije pruge Stara Pazova – Novi Sad, u ukupnoj dužini od 43 kilometra, predviđena je i izgradnja celog drugog koloseka (umesto sadašnje jednokolosečne pruge) na ovoj deonici.
U toku je priprema projektnog zadatka. Projekat bi trebalo da bude završen do marta 2014,a radovi na modernizaciji mogli bi započeti već sredinom naredne godine.
Za završetak posla potrebno je oko tri godine, pa se završetak radova može očekivati polovinom 2017. godine. Procenjena vrednost radova je oko 300-350 miliona evra.
Planirano je da se radovi realizuju u tri etape i to: 1. Stara Pazova – Beška, 2. Beška – Inđija pustara i 3. Inđija pustara – Novi Sad.
Novoizgrađena pruga biće osposobljena za brzine od 160 km/sat. Nakon modernizacije čitave trase, brzina vozova između Beograda i Novog Sada će umesto sadašnjih prosečnih 70 km/sat biti podignuta na 120 km/sat.
Poslovodstvo srpskih železnica, na čelu sa generalnim direktorom Dragoljubom Simonovićem, sredinom septembra je uspelo i da reši problem sa lokalnom samoupravom u Sremskim Karlovcima, koji je dugo kočio realizaciju čitavog projekta.
Naime, tehnički deo idejnog projekta završio je Saobraćajni institut CIP još 2010. godine. Iz donacije IPA fonda za izradu projekte dokumentacije pokrenuta je izrada Studije izvodljivosti i Procena uticaja na životnu sredinu. Izradu ovih projekata pokrenula je Kancelarija za evropske integracije, a vrednost donacije je oko tri miliona evra. Ove studije nisu bile završene jer se čekala samo saglasnost lokalne samouprave u Sremskim Karlovcima, koja je imala gotovo neverovatan zahtev za ukopavanjem pruge Beograda-Novi Sad (gradnje kanala),što je gotovo zaustavilo projekat. Nakon angažovanja generalnog direktora "Železnica Srbije" i njegovih saradnika, Skupština opštine Sremski Karlovci je na sednici održanoj sredinom septembra jednoglasno usvojila predložena rešenja srpskih železnica. Time su razrešene nedoumice i poteškoće u vezi sa nastavkom aktivnosti na modernizaciji ove deonice.
Sve dosadašnje procene potvrđuju punu isplativost izgradnje i modernizacije pruge.
Pruga Stara Pazova – Novi Sad – Subotica građena je 1882-1884. godine, a poslednji remont urađen je 1980. godine, dakle pre punih 33 godina. Samo je 2005. godine iz kredita Evropske investicione banke remontovano 14 kilometara pruge Čortanovci – Petrovaradin. Pruga je jednokolosečna, elektrificirana, ukupne dužine oko 149 kilometara.
Danas je prosečna brzina na pruzi Beograd – Novi Sad – Subotica 71 kilometar na sat, ali je zbog stanja infrastrukture na čak sedam mesta uvedena lagana vožnja između 20 i 50 kilometara na sat, i to: a) kod stanice Beška - 20 km/h, b) deo pruge Petrovaradin – Novi Sad - 30 km/h, v) deo pruge Novi Sad – Sajlovo - 40 km/h, g) deo pruge Sajlovo – Kisač (na dve deonice) - 50 km/h, d) deo pruge Kisač – Zmajevo – 30 km/h, đ) deo pruge Zmajevo – Vrbas – 30 km/h.
Na pruzi Beograd – Stara Pazova, imamo deonicu Novi Beograd – Batajnica, gde je za potrebe BG voza izvršena srednja opravka i pruga osposobljena za brzinu od 100 km/sat na otvorenoj pruzi i 50 km/sat u stanicama Novi Beograd, Zemun i Batajnica, i deonicu Batajnica – Stara Pazova, na kojoj su levi i desni kolosek remontovani 2008. i osposobljeni za brzine 100 do 120 km/sat.
Zbog ovakvog stanja železničke infrastrukture, danas vozovi u putničkom saobraćaju putuju između Beograda i Novog Sada između 90 i 100 minuta, a između Beograda i Subotice između 220 i 248 minuta.
Prugom Beograd – Novi Sad – Subotica mesečno saobraća 1.550 vozova u putničkom saobraćaju, kojima je prošle godine je na ovoj deonici prevezeno oko 1,3 miliona putnika, uz prihod od oko 160 miliona dinara.
Modernizacijom ove pruge, vreme putovanja vozova između Beograda i Novog Sada bilo bi skraćeno na svega 40 minuta.
Iz Beograda do Novog Sada dnevno ima 20 polazaka vozova i 91 polazak autobusa. Cena povratne karte u putničkom vozu je 410 dinara, a povratne autobuske karte 1.200 dinara.
Remontom i modernizacijom pruge, kao i nabavkom novih elektromotornih vozova iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (ugovor je potpisan marta ove godine i švajcarska kompanija "Štadler" će od septembra naredne do septembra 2015. godine isporučiti Srbiji 21 novi elektromotorni voz, ukupne vrednosti 99 miliona evra), biće stvorene mogućnosti za veći broj polazaka između Beograda i Novog Sada, što bi uz skraćeno vreme putovanja na ovoj relaciji na četrdesetak minuta, donelo znatno povećanje broja putnika i prihoda i potpunu prevlast železničkog transporta u odnosu na putnički drumski saobraćaj na ovoj relaciji.
Ne treba zanemariti ni značaj ove pruge u teretnom železničkom saobraćaju. Naime, na godišnjen nivou prugom Beograd – Subotica preveze se oko 40 miliona tona robe i ostvari skoro milijardu netotonskih kilometara, uz ukupan prihod od preko dve milijarde dinara. Vreme putovanja teretnih vozova danas je od Subotice do Beograda 7 sati i 10 minuta (Subotica-Novi Sad 4 sata i 10 minuta, Novi Sad – Stara Pazova 1 sat i 50 minuta,Stara Pazova – Beograd 1 sat 10 minuta), a prosečno dnevno saobraća 70 teretnih vozova.
Inače, modernizacija pruge Stara Pazova – Subotica prvi je projekat na listi prioriteta kada je reč o železničkom saobraćaju u Master planu za saobraćajnu infrastrukturu u Srbiji 2010-2027. godine, koji je usvojio Nacionalni savet za infrastrukturu.