Od 530 vanrednih događaja godišnje na srpskim prugama u gotovo 40 odsto slučajeva uzrok je „ljudski faktor”.
Većinu nesreća koje se dešavaju na prugama, kako onih koje su se nedavno dogodile u Španiji i Švajcarskoj, tako i kod nas – izazvao je ljudski faktor to jest nepažnja mašinovođa ili učesnika u drumskom saobraćaju.
Pošto u Srbiji vozovi ne mogu da postignu brzine poput one od 180 kilometara na čas, koju je razvio mašinovođa kod Santijaga de Kompostele, naša boljka su pružni prelazi.
Prema statističkim podacima „Železnica Srbije”, većina vanrednih događaja na prelazima nastaje zbog propusta, nepažnje, nepoštovanja saobraćajne signalizacije, ali i bahatog i neodgovarajućeg ponašanja učesnika u drumskom saobraćaju.
Preciznije od 530 vanrednih događaja godišnje na srpskim prugama, u gotovo 40 odsto slučajeva uzrok je bila nepažnja putnika i ostalih učesnika u saobraćaju. Od 53 vanredna događaja prošle godine na putnim prelazima, 48 puta voz je naleteo na drumsko vozilo koje se nalazilo na pruzi, a pet puta drumsko vozilo je udarilo u bok voza koji prolazi.
Na prugama u Srbiji postoji 2.138 prelaza i svi su na odgovarajući način obezbeđeni, a petina ih je opremljena najsavremenijom signalno-sigurnosnom opremom, odnosno branicima i polubranicima, a ostali znacima.
Milan Maksimović, profesor Saobraćajnog fakulteta kaže da ne postoji opravdanje da svi prelazi budu osigurani automatskim uređajima i da takva praksa nije zabeležena ni u mnogo bogatijim i savremenijim železnicama.
Prema podacima „Železnica Srbije” cena ugradnje jednog automatskog uređaja može da bude od 150.000 do 200.000 evra.
Čest razlog nezgoda na pružnim prelazima, prema mišljenju profesora Maksimovića, jesu nedisciplinovani i nestrpljivi vozači drumskog saobraćaja, koji pokušavaju da zaobiđu spuštene rampe.
Profesor naglašava da je potrebna veća disciplina i pažljivija primena propisa. Potrebna su veća sredstva za ulaganje i održavanje uređaja koji sprečavaju nesreće. U slučaju da vozač zakaže i ne prikoči postoje uređaji koji to urade umesto njega. Srpske železnice imaju te takozvane automatizovane blokove, ali oni zahtevaju i ulaganje.
U proteklih pet godina, na srpskim prugama dogodio se jedan sudar vozova 2011. godine i tri naleta voza iste te godine. Prosečno godišnje, u prethodnih pet godina, bilo je 20 iskliznuća vozova.
Kada je reč o tragedijama u ovom javnom preduzeću naglašavaju da je prošle godine u udesima na srpskim prugama poginulo ukupno 35 osoba – jedan njihov putnik i 34 ostala učesnika u saobraćaju. Nijedno od tih lica nije nastradalo zbog železnice, već isključivo odgovornošću putnika i trećih lica u železničkom saobraćaju.
Izvor: Večernje Novosti
Pošto u Srbiji vozovi ne mogu da postignu brzine poput one od 180 kilometara na čas, koju je razvio mašinovođa kod Santijaga de Kompostele, naša boljka su pružni prelazi.
Prema statističkim podacima „Železnica Srbije”, većina vanrednih događaja na prelazima nastaje zbog propusta, nepažnje, nepoštovanja saobraćajne signalizacije, ali i bahatog i neodgovarajućeg ponašanja učesnika u drumskom saobraćaju.
Preciznije od 530 vanrednih događaja godišnje na srpskim prugama, u gotovo 40 odsto slučajeva uzrok je bila nepažnja putnika i ostalih učesnika u saobraćaju. Od 53 vanredna događaja prošle godine na putnim prelazima, 48 puta voz je naleteo na drumsko vozilo koje se nalazilo na pruzi, a pet puta drumsko vozilo je udarilo u bok voza koji prolazi.
Na prugama u Srbiji postoji 2.138 prelaza i svi su na odgovarajući način obezbeđeni, a petina ih je opremljena najsavremenijom signalno-sigurnosnom opremom, odnosno branicima i polubranicima, a ostali znacima.
Milan Maksimović, profesor Saobraćajnog fakulteta kaže da ne postoji opravdanje da svi prelazi budu osigurani automatskim uređajima i da takva praksa nije zabeležena ni u mnogo bogatijim i savremenijim železnicama.
Prema podacima „Železnica Srbije” cena ugradnje jednog automatskog uređaja može da bude od 150.000 do 200.000 evra.
Čest razlog nezgoda na pružnim prelazima, prema mišljenju profesora Maksimovića, jesu nedisciplinovani i nestrpljivi vozači drumskog saobraćaja, koji pokušavaju da zaobiđu spuštene rampe.
Profesor naglašava da je potrebna veća disciplina i pažljivija primena propisa. Potrebna su veća sredstva za ulaganje i održavanje uređaja koji sprečavaju nesreće. U slučaju da vozač zakaže i ne prikoči postoje uređaji koji to urade umesto njega. Srpske železnice imaju te takozvane automatizovane blokove, ali oni zahtevaju i ulaganje.
U proteklih pet godina, na srpskim prugama dogodio se jedan sudar vozova 2011. godine i tri naleta voza iste te godine. Prosečno godišnje, u prethodnih pet godina, bilo je 20 iskliznuća vozova.
Kada je reč o tragedijama u ovom javnom preduzeću naglašavaju da je prošle godine u udesima na srpskim prugama poginulo ukupno 35 osoba – jedan njihov putnik i 34 ostala učesnika u saobraćaju. Nijedno od tih lica nije nastradalo zbog železnice, već isključivo odgovornošću putnika i trećih lica u železničkom saobraćaju.
Izvor: Večernje Novosti