„Železnice Srbije“ se poslednjih nekoliko godina suočavaju sa pojavom učestalih krađa vitalnih delova železničke infrastrukture i voznih sredstava, koje, pored velikih materijalnih šteta, ozbiljno ugrožavaju bezbednost i urednost železničkog saobraćaja. Stanje je alarmantno i ovaj problem mora se rešiti institucionalno, kroz izmenu kvalifikacija krađa železničke imovine u teška dela i pooštravanje kaznene politike u Krivičnom zakoniku.
Ovo je zaključeno na sastanku koji je danas organizovan u “Železnicama Srbije”, a na kojem su, pored rukovodstva srpskih železnica, učestovali i predstavnici ministarstava saobraćaja, pravde i državne uprave, unutrašnjih poslova i tužilaštva.
Na sastanku je bilo reči kako da se stane na put pojedincima i organizovanim grupama koje sve više kidišu na železničku imovinu.Predočeno je da su Bugarska i Turska krađe železničke imovine zakonom okvalifikovale kao teška krivična dela, a Italija kao teroristički akt.
Nakon iznošenja frapantnih primera krađa poslednjih godina, koje su mogle da prouzrokuju nesagledive posledice, zaključeno je da se Ministarstvu pravde uputi inicijativa za konkretne izmene odredaba krivičnog zakona, uz predlog kaznenih mera. Rečeno je da su neophodne izmene i drugih zakonskih akata, koje bi se odnosile na otkup sekundarnih sirovina, jer, kako je istaknuto, ima veliki broj nelegalnih otpada sekundarnih sirovina, koji otkupljuju robu bez porekla. Na njima i najviše završava ukradena železnička imovina. U Ministarstvu pravde komisija već razmatra neke pristigle inicijative.
Generalni direktor „Železnica Srbije“ Dragoljub Simonović istakao je da u ovom sistemu preduzimaju sve mere, u granicama mogućnosti, na sprečavanju krađa, otkrivanju počinilaca, ali u sudskom postupku izriču im se blage i minimalne kazne.
-Pored svih mera, praćenja, snimanja, otkrivanja počinilaca i dalje se masovno krade železnička imovina. Zato nam je potrebna pomoć državnih organa. Radimo na ugrađivanju optičkih kablova duž pruga Koridora 10, koji će nam omogućiti video nadzor ključnih objekata, ali je teško tim nadzorom pokriti nekoliko stotina kilometara pruge. Krađu na železnici omogućuju i ljudi sa železnice, jer kako objasniti obijanje 13 vagona u jednom danu. I pojedini čuvari učestvuju u krađi imovine koja im je poverena na čuvanje, rekao je Simonović i naglasio da se godišnje na saniranje krađa izdvajaju sredstva u visini petine fonda za plate zaposlenih.
Za proteklih 29 meseci na području srpskih železnica registrovano je 3.000 krađa delova od metala sa direktnom materijalnom štetom od oko 655 miliona dinara, a samo u prvih pet meseci ove godine bilo je više od 800 protivpravnih radnji, sa direktnom materijalnom štetom od 121,5 miliona dinara.
Simonović je izneo i podatak o konkretnoj firmi za otkup starog gvožđa, koja je planirano otvarala otpade pored železničkih pruga, pa magnetnim utovarivačima dizala skladišteno staro gvožđe.
Direktor Direkcije za infrastrukturu Vladimir Radović istakao je da se svakodnevno kradu delovi železničke infrastrukture na otvorenoj pruzi. Krade se sve- od tegova za zatezanje kontaktne mreže, pružne balize i prigušnice, kolosečni pribor, šine, bakarni signalno-sigurnosni i telekomunikacioni kablovi,žica i užad, kao i silicijum bronzana žica vazdušnih telegrafsko-telefonskih vodova,što prouzrokuje smetnje i zastoje u železničkom saobraćaju, sa bezbednosnim rizikom i velikom indirektnom štetom.
Pomoćnik ministra saobraćaja Dejan Lasica je rekao da je Centar za unutrašnju bezbednost i zaštitu „Železnica Srbije“ polovinom juna ove godine uputio ovom ministarstvu Predlog mera za zaštitu železničke imovine, a da ozbiljnost iznetog problema iziskuje uključenje svih resornih državnih organa. Iz tih razloga organizovan je sastanak, jer je već „upaljen crveni signal“ kao ozbiljna opomena i nešto mora da se preduzme. Krađe na železnici ne mogu se tretirati kao prekršaji, jer one prouzrokuju teže posledice. Osim materijalnih šteta nanetih železnici, mnogo teže su nematerijalne, koje ugrožavaju bezbednost prevoza putnika i robe, kazao je Lasica.
Izvor: Železnice Srbije
Na sastanku je bilo reči kako da se stane na put pojedincima i organizovanim grupama koje sve više kidišu na železničku imovinu.Predočeno je da su Bugarska i Turska krađe železničke imovine zakonom okvalifikovale kao teška krivična dela, a Italija kao teroristički akt.
Nakon iznošenja frapantnih primera krađa poslednjih godina, koje su mogle da prouzrokuju nesagledive posledice, zaključeno je da se Ministarstvu pravde uputi inicijativa za konkretne izmene odredaba krivičnog zakona, uz predlog kaznenih mera. Rečeno je da su neophodne izmene i drugih zakonskih akata, koje bi se odnosile na otkup sekundarnih sirovina, jer, kako je istaknuto, ima veliki broj nelegalnih otpada sekundarnih sirovina, koji otkupljuju robu bez porekla. Na njima i najviše završava ukradena železnička imovina. U Ministarstvu pravde komisija već razmatra neke pristigle inicijative.
Generalni direktor „Železnica Srbije“ Dragoljub Simonović istakao je da u ovom sistemu preduzimaju sve mere, u granicama mogućnosti, na sprečavanju krađa, otkrivanju počinilaca, ali u sudskom postupku izriču im se blage i minimalne kazne.
-Pored svih mera, praćenja, snimanja, otkrivanja počinilaca i dalje se masovno krade železnička imovina. Zato nam je potrebna pomoć državnih organa. Radimo na ugrađivanju optičkih kablova duž pruga Koridora 10, koji će nam omogućiti video nadzor ključnih objekata, ali je teško tim nadzorom pokriti nekoliko stotina kilometara pruge. Krađu na železnici omogućuju i ljudi sa železnice, jer kako objasniti obijanje 13 vagona u jednom danu. I pojedini čuvari učestvuju u krađi imovine koja im je poverena na čuvanje, rekao je Simonović i naglasio da se godišnje na saniranje krađa izdvajaju sredstva u visini petine fonda za plate zaposlenih.
Za proteklih 29 meseci na području srpskih železnica registrovano je 3.000 krađa delova od metala sa direktnom materijalnom štetom od oko 655 miliona dinara, a samo u prvih pet meseci ove godine bilo je više od 800 protivpravnih radnji, sa direktnom materijalnom štetom od 121,5 miliona dinara.
Simonović je izneo i podatak o konkretnoj firmi za otkup starog gvožđa, koja je planirano otvarala otpade pored železničkih pruga, pa magnetnim utovarivačima dizala skladišteno staro gvožđe.
Direktor Direkcije za infrastrukturu Vladimir Radović istakao je da se svakodnevno kradu delovi železničke infrastrukture na otvorenoj pruzi. Krade se sve- od tegova za zatezanje kontaktne mreže, pružne balize i prigušnice, kolosečni pribor, šine, bakarni signalno-sigurnosni i telekomunikacioni kablovi,žica i užad, kao i silicijum bronzana žica vazdušnih telegrafsko-telefonskih vodova,što prouzrokuje smetnje i zastoje u železničkom saobraćaju, sa bezbednosnim rizikom i velikom indirektnom štetom.
Pomoćnik ministra saobraćaja Dejan Lasica je rekao da je Centar za unutrašnju bezbednost i zaštitu „Železnica Srbije“ polovinom juna ove godine uputio ovom ministarstvu Predlog mera za zaštitu železničke imovine, a da ozbiljnost iznetog problema iziskuje uključenje svih resornih državnih organa. Iz tih razloga organizovan je sastanak, jer je već „upaljen crveni signal“ kao ozbiljna opomena i nešto mora da se preduzme. Krađe na železnici ne mogu se tretirati kao prekršaji, jer one prouzrokuju teže posledice. Osim materijalnih šteta nanetih železnici, mnogo teže su nematerijalne, koje ugrožavaju bezbednost prevoza putnika i robe, kazao je Lasica.
Izvor: Železnice Srbije